Kurapa nechiedza chitsvuku kunoshandisa hunhu hwakakosha hwechiedza chitsvuku (chinoonekwa) nechiedza chinenge chiri pedyo neinfrared (chisingaonekwe) kubatsira kusimudzira hutano. Vanhu vanoshandisa kurapa nechiedza chitsvuku pazvinhu zvakasiyana, zvakaita sekudzosera kukwegura kweganda, kukurumidzisa kupora kwemaronda, kuwedzera simba, kuderedza kuzvimba, kunatsiridza hutano hwemajoini uye kurara zvakanaka husiku.
Tichiri kudzidza mashandiro anoita kurapwa nechiedza chitsvuku. Ongororo dzakaratidza kuti kurapwa nechiedza chitsvuku kunogona kuva nemabhenefiti akasiyana-siyana uye kuti inzira yakachengeteka uye isingarwadzi yekuvandudza hutano hwako.
Chiedza chave chichizivikanwa nekuchinja biology yedu nenzira dzakasiyana-siyana. Semuenzaniso, huwandu hwechiedza chinosvika mumaziso edu hunokanganisa kugadzirwa kwemahormone ekurara. Chiedza chinokanganisawo huwandu hweruvara rweganda redu. Mamwe marudzi echiedza anogonawo kubatsira muviri wedu kugadzira vhitamini D. Chiedza chinogonawo kushandiswa kupwanya kemikari inonzi bilirubin mune vamwe vacheche uye chinoshandiswa pachinangwa ichi muzvipatara pasi rese. Chiedza chine simba rakawanda chinogonawo kushandiswa kuuraya mabhakitiriya uye kuuraya utachiona pamusoro pezvinhu.
Kurapa nechiedza chitsvuku kunoshandisa chiedza chakakosha chakasiyana nemamwe mavara echiedza. Chiedza chitsvuku nechiedza chepedyo neinfrared zvinogona kupinda zvakadzika munyama yemuviri kupfuura mamwe mavara echiedza anooneka, zvichisvika munyama dzisingakwanise kupinda mumavara aya echiedza.
Chimwe chezvakanakira zvekurapa nechiedza chitsvuku kurara zviri nani. Kurapa nechiedza chitsvuku kwave kuchishandiswa kubatsira vanhu kurara kwemakore mazhinji, asi masayendisiti achangotanga kuferefeta zvakanakira kurapwa nechiedza chitsvuku uye kuti kunobatsira sei vanhu kurara.
KuraraKurara chinhu chakakosha pakuva neutano hwakanaka. Kazhinji hatifungi nezvekukosha kwekurara, asi vanhu vazhinji vanopedza nguva yakawanda vakarara kupfuura kuita chero chimwe chinhu. Vanhu vanogara vachirara maawa masere pausiku vanopedza chikamu chimwe muzvitatu chehupenyu hwavo vakarara.
Kunyangwe kurara kwakakosha sei, hatisati tanzwisisa zvizere kuti sei kwakakosha kudaro. Asi tinoziva kuti kurara kunobatsira uropi hwako kugadzira nekusimbisa hukama, izvo zvinokubatsira kufunga zvakajeka, kuisa pfungwa dzako pachinhu chimwe chete, uye kurangarira zvinhu zviri nyore. Kurara kunobvisawo chepfu dzinoungana muuropi hwako masikati.
Kune mhando mbiri dzekurara dzinowanikwa nemunhu wese. Mhando mbiri idzi dzekurara dzinoitika mumatanho akasiyana siyana uye dzinosanganisira kurara kweREM (rapid eye movement) uye kurara kwenon-REM (non-rapid eye movement).
Kurara kusingararami kweREM kune matanho matatu:
Danho rekutanga: Danho iri rekurara ishanduko kubva pakumuka kuenda pakurara. Mafungu europi hwako anotanga kudzikira.
Danho rechipiri: Munguva yedanho rechipiri rekurara, mafungu europi hwako anononoka zvakanyanya. Maziso ako anomira kufamba, kurova kwemoyo wako nekufema zvinoderera, uye tembiricha yemuviri wako inoderera.
Danho rechitatu: Mafungu europi anononoka zvakanyanya muchikamu chekurara chakadzika. Uchanzwa wakasununguka uye zvichave zvakaoma kumuka. Iyi ndiyo nguva apo muviri wako uri kugadzirisa uye kuzorora.
Unewo hope dzeREM husiku, izvo zvinoitika nguva nenguva paunenge wakarara pakati pezvikamu zvekurara zvisiri zveREM. Kana ukarara kwenguva refu, hope dzako dzeREM dzinowedzera kureba uye dzakadzika. Apa ndipo panoitika hope. Une hope dzeREM dzakawanda sezvo mangwanani aswedera, uye ndiyo nzira iri pedyo yekurara yekumuka.
Wachi yemuviri
Muviri wako une wachi inotenderera maawa makumi maviri nemana ega ega. Kufamba kwemuviri (circadian rhythm) kunokanganisa mabasa akawanda akakosha mumuviri, asi chimwe chezvinhu zvinonyanya kukosha kurara. Inoshanda nekubatanidza chiedza, icho chinotikurudzira kurara kana kwasviba.
Zvidzidzo zvinoratidza kuti chiedza chinokanganisa wachi yemuviri, uye chiedza chakawanda usati warara chinogona kuita kuti zviomere kurara. Tava kunzwisisa kuti ruvara rwechiedza rwakakoshawo. Chiedza chebhuruu, chine simba rakawanda uye hurefu hwewavelength, chakaratidzwa kuti chinomisa kugadzirwa kwemelatonin, hormone inoshandiswa ne circadian rhythm kukurudzira kurara.
Izvi zvinoreva kuti mafoni ari kutanga kuuya nemasetingi anoderedza otomatiki huwandu hwechiedza chebhuruu chatinoona tisati tarara. Vanhu vanoshandisa masetingi aya kuderedza kuratidzwa kwechiedza chine simba rakawanda husiku uye kurara zvakanaka.
Kusarara zvakanaka Kurara kwakakosha pahutano hwako uye kunokubatsira kuti upore. Matambudziko ekurara anogona kukanganisa hutano hwako zvakanyanya. Kusarara kwenguva refu kunogona kukonzera matambudziko mazhinji ehutano, anosanganisira:
Kukwira kweropa
Chirwere chemwoyo
Chirwere cheshuga
Kuora mwoyo
Kufutisa Vanhu vane dambudziko rekurara kana kurara zvisina kunaka vanowanzova nematambudziko ehutano.
Kurapa neRed Light Kunokubatsira Kurara Here?
Kurapa nechiedza chitsvuku kunoshandisa mhando dzakasiyana dzechiedza chitsvuku nechiri pedyo neinfrared (NIR) kubatsira masero kuita kuti ave neutano hwakanaka uye kuvandudza hutano hwese. Kazhinji inoshandiswa kubatsira vanhu kurara zviri nani.
Kunyangwe kurapwa nechiedza chitsvuku chekuvandudza kurara kuri tekinoroji itsva, kwatove nezvidzidzo zvakati wandei zvinoratidza kuti kunoshanda. Imwe yezvidzidzo zvekutanga zvekutarisa kushandiswa kwehunyanzvi hwekurapa nechiedza chitsvuku yakatarisa kukanganisa kwayakaita paboka revatambi vebasketball vechikadzi vane hunyanzvi. Mukudzidza uku, vatambi vakakamurwa kuita mapoka maviri. Boka rimwe harina kugamuchira kurapwa nechiedza chitsvuku, nepo rimwe boka rakawana kurapwa nechiedza chitsvuku chemuviri wese kwemaminitsi makumi matatu husiku hwese kwemavhiki maviri.
Vaongorori vakazotarisa kuti vatambi vanogona kutamba zvakanaka sei, kuti vakarara zvakanaka sei, uye kuti melatonin yaive yakawanda sei muropa ravo. Vakaona kuti boka rakawana kurapwa kwechiedza chitsvuku rakaita zviri nani pakuita maekisesaizi kwenguva yakareba kupfuura boka risina kupiwa. Boka rakawana kurapwa kwechiedza chitsvuku rakatiwo kunaka kwekurara kwavo kwakavandudzika mushure memavhiki maviri ekurapwa. Kuwanda kwemelatonin muropa reavo vakagamuchira kurapwa kwechiedza chitsvuku kwaive kwakanyanyawo kupfuura avo vasina kugamuchira kurapwa.
Kwave nezvidzidzo zvidiki zvakati wandei zvinoratidza kuti kurapwa nechiedza chitsvuku kunogona kuvandudza kunaka kwekurara, uye vanhu vazhinji vanoti zvinovabatsira kurara zviri nani uye kunzwa vakasununguka.
Kunyange hazvo paine zvidzidzo zvidiki zvakati wandei zvinoratidza kuti zvinobatsira panyaya iyi, masayendisiti haasati aita chero zvidzidzo zvikuru zvinodiwa kuti aratidze pachena mabhenefiti ekurapa nechiedza chitsvuku pakurara. Asi kunyangwe chidzidzo chikuru chisati chaitwa, zvidzidzo zvidiki nevanhu vanoti zvinoshanda zvinoratidza kuti zvine mhedzisiro yakanaka.
Kurapa neRed Light Kunokubatsira Sei Kurara?
Ongororo dzekurapa nechiedza chitsvuku dzinoratidza kuti zvinobatsira vanhu kurara zviri nani. Asi masayendisiti ari kutanga kutsvaga kuti izvi zvinoitika sei.
Boka revaongorori, vachitungamirwa naDr Ronnie Yeager, vakaburitsa bepa rakakosha vachitsanangura pfungwa yavo yesainzi nezvekuti kurapwa nechiedza chitsvuku kunovandudza sei kurara. Izvi zvakavakirwa pahomoni inonzi melatonin. Melatonin ihomoni inobatsira kudzora wachi yemuviri uye kutiita kuti tinzwe hope. Chiedza chebhuruu chinodzvinyirira melatonin, ndosaka chiedza chebhuruu chichitiita kuti timuke.
Vaongorori vakatsanangura kuti kurapwa nechiedza chitsvuku kunogona sei kushanda nemasero kuti kuwedzere huwandu hwe melatonin. Vakatsanangurawo kuti chiedza chitsvuku chingave nezvimwe zvakanakira hutano.
Kana vaongorori vakarurama, kurapwa nechiedza chitsvuku kunogona kukubatsira kurara zvakanaka uye kukubatsira kurara zvakanaka. Kunyange hazvo zvichidikanwa kutsvakurudza kwakawanda kuti zvionekwe senzira yekutanga iyi, pfungwa huru dziri shure kwekutsvaga uku dzinojekesa kuti kurapwa nechiedza chitsvuku kuchabatsira sei kurara zvakanaka.
Mazano Ekukurumidza Ekuva Nehope Dzakanaka Saka tingashandisa sei izvi kutibatsira kurara zvakanaka?
Heano mamwe mazano:
1) Tanga zuva rako nekubuda panze muzuva paunongomuka. Izvi zvichagadzirisa wachi yemuviri wako. Zvidzidzo zvakaratidza kuti kuratidzwa nezuva remangwanani kunogona kuvandudza kurara.
Kana zvichikwanisika, enda panze uri muzuva panguva dzakasiyana mukati mezuva. Sezvinoratidzwa neongororo yakaitwa kuOxford, kunaka uye magadzirirwo ekurara zvakabatana nekuratidzwa kwechiedza.
3) Usanwa caffeine mushure memasikati.
4) Edza kushandisa mwenje mutsvuku unokurudzirwa neMERICAN